Behram-begova medresa u Tuzli

Behram-begova medresa u Tuzli: Tajne najbolje škole u sjeveroistočnoj Bosni

Dvorište, ali i enterijer kompleksa Behram-begove medrese uređeni su besprijekorno. Lične karte ostavljamo na portirnici, a potom se stepenicama penjemo na sprat, gdje nas u svojoj kancelariji dočekuje direktor Ahmed Hatunić.

“Svakodnevno baštinimo naše tradicionalne vrijednosti, odnosno nadovezujemo se na dugu tradiciju obrazovanja u bosanskohercegovačkim medresama, koje podrazumijeva i stjecanje znanja i odgoj. Upravo je to ono što su baštinile naše medrese proteklih stoljeća”, rekao je Hatunić za Stav.
Obrazovanje u ovoj ustanovi podrazumijeva da učenici cjelodnevno borave u kompleksu Behram begove medrese, što je u proteklom periodu, a i danas, donosilo dobre rezultate.

Zahtjevan plan i program

“U obnovljenom periodu rada, koji traje od 1993. godine, Behram-begova medresa gradila je iznova i svoju infrastrukturu. Krenulo se od gotovo nikakvih pretpostavki za rad, jer je nekadašnja zgrada bila srušena – ostao je samo portal kao svjedočanstvo o postojanju. Čak je i zemlja na kojoj se nekada nalazila zgrada uzurpirana”, govori nam direktor, dodajući da je Behram-begova medresa danas jedan od najvećih graditeljskih kompleksa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Veli, u ovoj su školi optimalni uvjeti za rad. Nisu ni najbolji, a ni najlošiji. Za ovakvim uvjetima školovanja, smatra on, treba težiti i javno obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

“Jer, vi ne možete djecu odgajati i obrazovati u lošim uvjetima. Islamska zajednica nastoji nam osigurati optimalne uvjete za rad i u tome uspijeva”, napomenuo je Hatunić.

Ponosan je, naglasio je, na uspjehe Behram-begove medrese u proteklih deset godina, a posebno u posljednjih pet, kada je ova škola uzastopno proglašavana najboljom. Uspjeh se postiže jednostavno – predanim i ozbiljnim radom.

“Ovo je ponajprije rezultat rada pet stotina učenika koji borave i školuju se u ovdje, ali i profesora i odgajatelja koji ovdje svakodnevno rade. Kada učenik završi ovu školu, on je istovremeno obrazovan, pravilno usmjeren i uspravan. Ovdje je stekao znanja i kvalitetne radne navike, naučio organizirati svoj život i baštiniti temeljne vrijednosti koje nalažu naša vjera i tradicija”, rekao nam Hatunić.

Na početku školovanja, učenike koji se upišu u Behram-begovu medresu čeka zahtijevan plan i program koji se grana na nekoliko naučnih područja.

“Zastupljeni su društveno područje, islamsko, odnosno vjersko područje, prirodno-matematičko i multidisciplinarno. Dakle, učenike čeka sve što bi ih čekalo i u javnim školama, uz vjersku komponentu koja je u školama ovakvog tipa naglašena”, pojasnio nam je Hatunić.

Velika se pažnja, ističe on, poklanja učenju stranih jezika. U nastavnom planu i programu zastupljeni su arapski i engleski, kao prvi strani jezici, a u izbornoj se nastavi učenicima nude turski, njemački i latinski.

“Imamo stalni kurs engleskog jezika, koji realiziramo u saradnji s Ambasadom SAD-a. Godinama organiziramo i kurs njemačkog, zatim kurseve perzijskog i turskog jezika. Tu je i niz drugih edukativnih programa”, govori nam Hatunić.

U Tursku putuju najbolji učenici

U školi, ali i van nje, organizira se niz manifestacija, učenici gostuju u zemlji i inostranstvu. U proteklih godinu i po, ostvarena je saradnja s medresom „Aziz Bayraktar“ u Istanbulu koja ima 2.000 učenika.

“Kao nagradu za dobre rezultate na takmičenju naši najbolji učenici putovat će u Tursku. Da vide kako obrazovanje funkcionira u zemlji koja je ostvarila velike napretke i pomake”, priča nam Hatunić.

U ovoj školi đake podučavaju da nema instant-uspjeha. Zbog toga, kontinuitet obrazovanja u medresi, smatra Hatunić, mladog čovjeka uči da mora proći dosta vremena da bi se ubirali plodovi.

Svjesni su toga i Zejna Šarić iz Kladnja i Asmir Bojić iz Čelića, učenici trećeg razreda Behram begove medrese. Zejna je medresu upisala zbog ljubavi prema ovoj školskoj ustanovi, ali i zbog njene velike želje da se pokrije.

“Školovanje ovdje nije samo puko učenje historije, matematike ili nekog drugog predmeta, ovdje je važan i drugi segment učenja i odgoja čiji je cilj da izrastemo kao ljudi, da postanemo insani. To su dva segmenta. Ne može se reći koji je važniji. Ali, kada se spoje, kao što je u medresi, dobije se nešto dobro”, priča nam Zejna.

Ako bi je neko pitao da li da upiše medresu i šta ga očekuje u ovoj obrazovnoj ustanovi, ona bi rekla da će dobiti velike šanse za stjecanje znanja i za odgoj. Ali, ne samo to. Medresa je škola internatskog tipa. Ovdje se upoznaju različite kulture. Medresa je svijet u malom.

Prošle godine učestvovala je na regionalnom takmičenju u debatiranju, kao i na državnom u Banjoj Luci, a ove godine nastupila je na državnom takmičenju organiziranom u Behram-begovoj medresi. Za nastavak školovanja ova djevojka ima nove planove.

“Nakon medrese otvorena su svima sva vrata. Imam još jednu godinu ispred sebe i nisam se do kraja odlučila, ali najviše razmišljam o medicini”, govori nam Zejna.

Vjera kao motiv

Slično razmišlja i njen kolega Asmir, kojeg zanimaju informacijsko-komunikacijske tehnologije. Pojašnjava da se učenici preko izborne nastave u 2. i 3. razredu djelimično opredjeljuju za fakultet koji će upisati.

“Opredijelio sam se za njemački, engleski i informatiku. Razlog je to što želim studirati informacijske tehnologije van granica Bosne i Hercegovine, konkretno u Austriji. Još sam kao mali naučio njemački jezik i to će mi pomoći”, kazao nam je Asmir.

Školovanje u medresi, s obzirom na to da su odvojeni od porodica, navodi on, učenike priprema za samostalno snalaženje u životu.

“Moja starija sestra završila je medresu. Ona mi je dala sliku školovanja iz njene perspektive, što me je ponukalo da razgovaram s profesorima i odlučim upisati ovu školu”, ispričao nam je Asmir.
Veli da medresa ima mnoge prednosti u odnosu na ostale obrazovne ustanove u našoj zemlji. Profesori motiviraju učenike da idu na namaz, da se drže osnovnih islamskih propisa, a pored toga škola ima odgajatelje koje nadziru ponašanje učenika.

Pitamo i Zejnu i Asmira koliko je vjerski segment u školovanju, prema njihovom mišljenju, zaslužan za to što je Behram-begova medresa jedna od najboljih škola u Bosni i Hercegovini?

“Svakako da nam to pomaže. Samo vjerom u Allaha doći će uspjeh, a na nama je svima da se trudimo i damo sve od sebe za ispunjene svojih ciljeva”, odgovara Asmir.

“Mi smo motivirani vjerom. Ako imaš vjeru, znaš šta želiš i šta radiš”, zaključila je Zejna, učenica najbolje škole Tuzlanskog kantona.

Hafize i hafizi

U okviru rada Behram-begove medrese postoji i sekcija hifza, učenja Kur’ana napamet. Direktor Hatunić ponosan je na ovu sekciju.

“To je vrsta učenja koja zahtijeva predani svakodnevni rad i mentorski rad s učenikom. Vrlo je teško naučiti Kur’an ako nemate muhafiza, odnosno mentora”, govori nam Hatunić.

Od obnove Behram-begove medrese promovirani su 41 hafiza i hafiz.

“Ove godine imam četiri hafize, a prošle smo imali pet hafiza. Nastavljamo uspjeh koji je ove godine u korist učenica. Veliki je posao da neko nauči preko 600 stranica Kur’ana. Nadamo se da će učenici kada završe školu i dalje ostvarivati uspjehe. Jer, ako je neko naučio Kur’an napamet, sigurni smo da neće imati problem savladati i naučiti bilo šta drugo”, rekao nam je direktor.

Iz historije

Behram-begova medresa počela je s radom 1626. godine. Njena zgrada sagrađena je u 19. stoljeću u arapsko-maurskom stilu. Tokom dugogodišnje historije restaurirana je i dograđivana više puta.
Prijelomni događaj u radu bili su dolazak hafiza Saliha ef. Sivčevića na mjesto upravitelja 1922. godine i reforme koje je uveo. Pred Drugi svjetski rat imala je ukupno dvadeset prostorija u kojima se moglo smjestiti 120 učenika. U nastavi je korišteno više od stotinu udžbenika, a izučavalo se 25 nastavnih predmeta. Medresa je radila i tokom Drugog svjetskog rata, ali u veoma teškim uvjetima.

Školske 1948/49. godine obaviješteni su učenici nakon povratka sa zimskog odmora, 15. januara, da se rad škole, koju je tada pohađalo stotinjak učenika, obustavlja. Zgrada je srušena 1974. godine. Od cijelog objekta ostala je samo porta (kapija) koja je restaurirana prvi put 1975. godine, a potom i 1990. i 1997. godine.

Nakon 44 godine prekida, rad škole reaktiviran je 1993. godine. Prijemni ispiti održani su 28. augusta, a nastava, koju su u iznajmljenim prostorijama pohađali 77 učenika i 40 učenica, počela je 6. oktobra.

Godine 1994. preselila se škola u restauriranu zgradu čiji su prostori prilagođeni njenim potrebama. Kompleks Behram-begove medrese u Tuzli sastoji se danas od školskih i internatskih zgrada te vakufskog objekta i novoizgrađene džamije.

(Faktor.ba / STAV br. 14)

Podnozje

galerija bottom

 

dmdm2rssb

POČETNA  |  HISTORIJAT  |  MEDRESA DANAS  |  VIJESTI  |  OGLASNA TABLA  |  MULTIMEDIJA  |  KONTAKT     Copyright 2017 © Behram-begova medresa u Tuzli