Doktorirao Mensur Husić
{gallery}3101150{/gallery}
Tema kojom se Husić bavio u svome doktorskom istraživanju sažeta je u naslovu radnje: „Utjecaj odgojno-obrazovnih sadržaja srednjoškolskih udžbenika sociologije, historije i bosanskog/hrvatskog/srpskog jezikana integrirajuće procese u bosanskohercegovačkom društvu“
U četvrtak 29. januara 2015. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli je doktorirao mr. Mensur Husić, pomoćnik direktora Behram-begove medrese za nastavu. Učinio je to pred univerzitetskom komisijom u sastavu: dr. sc. Enver Halilović, redovni profesor za užu naučnu oblast „Filozofija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik; dr. sc. Adib Đozić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Sociologija“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor; i dr. sc. Zlatan Delić, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Sociologija“
na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član.
Tema kojom se Husić bavio u svome doktorskom istraživanju sažeta je u naslovu radnje: „Utjecaj odgojno-obrazovnih sadržaja srednjoškolskih udžbenika sociologije, historije i bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika na integrirajuće procese u bosanskohercegovačkom društvu“.
Istraživanje, koje je vođeno tokom školske 2011/12. godine, obuhvatilo je udžbenike historije, sociologije i maternjeg jezika u svim razredima srednje škole u tri obrazovna programa koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Husić je detektirao, po odgovarajućem naučnom instrumentariju, činjenice koje su u našoj javnosti potpuno marginalizirane: udžbenici u srednjim školama u hrvatskim kantonima i u RS-u bave se društvom, historijom i jezikom susjednih država (Srbije i Hrvatske), a u malom ili nultom procentu temama iz Bosne i Hercegovine, čime, implicite, ne daju doprinosa integracijskim procesima u Bosni i Hercegovini. Takav slučaj nije u udžbenicima koje je odobrilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i koji su u primjeni u bošnjačkim kantonima.
Drugi dio rada se odnosi na empirijsko istraživanje o odnosu mladih u Bosni i Hercegovni prema integrativnim procesima u bosanskom društvu. Istraživanje je provedeno u nekoliko kantona i u RS-u. Rezultati do kojih je Husić došao tim istraživanjem potvrđuju da su se sadržaji predmetnih udžbenika u velikjoj mjeri odrazili na odnos mladih prema integrativnim procesima u Bosni i Hercegovini.
Mensur Husić rođen je u Tuzli 23. 11. 1977. godine. Osnovnu školu je završio u Gornjim Raincima u Kalesiji, a Behram-begovu medresu u Tuzli 1997. godine. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 2002. godine. Postdiplomski studij „Bosna i Hercegovina u savremenom svijetu“ pohađao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje je odbranio magistarski rad na temu Društveno-političke i kulturne pretpostavke suživota među nacionalnim zajednicama nakon rata u Bosni i Hercegovini. U Behram-begovoj medresi je radio kao odgajatelj i profesor Akaida, a od 2012. godine je pomoćnik direktora za nastavu.
Napisao je više stručnih radova, a bavio se i prevođenjem. Koautor je u više radova i udžbenika. Učestvovao je u radu više okruglih stolova i drugih skupova.
