Povodom Dana maternjeg jezika Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona u saradnji sa Odsjekom za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli i Pedagoškim zavodom TK raspisalo je literarni konkurs za najbolji esej.

Emina Đerzić, učenica drugog razreda Behram-begove medrese osvojila je prvo mjesto.

Tema konkursa je bila Moje omiljeno djelo iz književnosti Bosne i Hercegovine. Emina Đerzić je pisala esej o romanu Derviš i smrt, pod naslovom: Staze između straha i nemira, čovjeka i derviša.

Na centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana maternjeg jezika, održanoj 21. februara 2024. u Pozorištu mladih u Tuzli, dodijeljene su nagrade pobjednicima Konkursa, a naša učenica je pročitala svoj rad.

Esej možete pročitati ovdje.

Učenici koji idu na izbornu nastavu iz hemije i biologije u sklopu redovne terenske nastave u četvrtak 15.2.2024. godine posjetili su fabriku soli „Solana d.d. Tuzla“. Učenicima se obratila Ema Obralić i upoznala ih je sa historijatom ove fabrike, sa procesom proizvodnje kuhinjske soli kao i drugih proizvoda koje fabrika plasira na tržište kao što su tabletirana, dijetalna, industrijska, kuhinjska i stočna so, začin i destilovana voda. Nakon toga, učenici su obišli laboratorij kontrole proizvoda, gdje su mogli pogledati izvode kontrole i jodiranje soli.

Solana je osnovana 1885. godine i kroz dugu industrijsku tradiciju uvijek zauzimala lidersku poziciju u ovom dijelu Evrope, te se nametnula kao ključni proizvođač soli na tržištu.

U utorak 20.02.2024 učenici trećeg i četvrtog razreda, koji idu na izbornu nastavu iz predmeta hemija posjetili su Prirodno-matematički fakultet u Tuzli.

Voditeljica Odsjeka hemija, dr.sc. Aldina Kesić zajedno sa svojim asistentima obratila se učenicima, a mr.sc. Mirza Tupajić viši laborant, demonstrirao je izvođenje vježbi.

Učenici su obišli laboratorij opće i neorganske hemije, te su prisustvovali izvođenju većeg broja eksperimentalnih vježbi, i nakon toga su samostalno uradili neke vježbe. Bila je ovo izuzetna prilika da učenici primijene stečena teoretska znanja, i da kroz praktičnu primjenu ovladaju znanjima i vještinama.

U nedjelju, 18. februara 2024. godine, Radio sekcija Behram-begove medrese pripremila je emisiju na Radio BIR-u povodom 21. februara, Dana maternjeg jezika. U pripremi emisije učestvovale su: Medina Tursunović, Lamija Hadžić, Lamija Baćevac, Merjem Mešić, Amina Okić i Dalila Omić. U emisiji se govorilo o književnosti sa osvrtom na naše najpoznatije književnike koji su njegovali bosanski jezik u svojim djelima. Spomenut je Zija Dizdarević i pročitan je odlomak iz njegove pripovjetke Majka.

Od 2000. godine u svijetu se, u skladu sa zaključkom UNESCO-a, obilježava 21. februar kao Dan maternjeg jezika, koji je dio kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja, različitosti, ali i tolerancije i razumijevanja. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem. Cilj obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika je unapređivanje, učenje i razvoj maternjeg jezika i njegovanje jezičke i kulturne različitosti i višejezičnosti.

U UNESCO-vom dokumentu iz 1970. godine se kaže: „Maternji jezik označava put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti. “ Generalna skupština UNESCO proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen zvaničnim jezikom.

U svijetu danas postoji oko sedam hiljada različitih jezika.

U srijedu 14. februaru 2024. godine održana je edukativna radionica o važnosti zakonske regulacije električnih romobila u Bosni i Hercegovini.

U pripremi ove radionice učestvovali su učenici IVb odjeljenja naše škole.To je jedna od nekoliko aktivnosti koje su ovi učenici realizovali pripremajući se za gradsko takmičenje iz Projekta građanin. U realizaciji radionice su učestvovali i učenici Građevinsko-geodetske škole, Srednje ekonomsko-trgovinske škole i Elektrotehničke škole iz Tuzle.

Cilj radionice je bio jačanje svijesti o potrebi zakonske regulacije ovih prijevoznih sredstava kako bi se osigurala sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

U ponedjeljak 5.2.2024. godine u Behram-begovoj medresi je održan kolokvij Život i djelo Šaban-ef. Hodžića povodom 120 godina rođenja. O njegovom životu govorio je direktor Behram-begove medrese dr. Ahmed Hatunić. Istakao je da je poznati alim Šaban-ef. Hodžić rođen u selu Bokavići, kod Lukavca. Njegovo školovanje počinje u ruždiji, zatim se nastavlja u okružnoj Medresi. Upisuje sudačku školu, i nakon toga školovanje nastavlja u dalekom Egiptu na prestižnom Al-Azharu. Radio je u više gradova u Bosni i Hercegovini i na raznim poslovima.

Osvrt na djela Šabana-ef. Hodžića izložio je dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog. 

O popularizaciji arhivske građe i njegovom doprinosu arhivu govorio je mr. Omer Zulić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona. ,,Njegov doprinos je bio ogroman i za današnje okvire. Također je alarmirao i građane da donesu građu u arhiv. U novinama Front slobode u članku koji je izašao 1955. godine on pokušava uticati na svijest ljudi u svrhu zaštite arhivske građe.“

O njegovim radovima objavljenim u Glasniku govorio je doc.dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja. ,,Teme kojima se bavio su izuzetno raznolike, od teološko-dogmatskih do sociopolitičkih. Bio je intelektualac otvorenog uma i profinjene kulture. Istakao je dr. Sulejmanović.

Na kraju kolokvija obratio se muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.  On je istakao da nam je Šaban-ef. Hodžić pokazao važnost očuvanja naslijeđa. Uspostavio je arhiv i uspio je da islamske istine pomiri sa savremenim horizontima razumijevanja. Imao je i reformatorske tonove, i podsticao je muslimane na čvrstu vjeru i razumijevanje vjere, te oslanjanje na Allaha dž.š. Njegova djela su se uvijek bavila aktuelnim temama u društvu. 

Profesor Šaban Hodžić rođen je u Bokavićima kod Lukavca 1903. godine. Obrazovao se u tuzlanskoj ruždiji, Behram-begovoj medresi, Šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu i na Al-Azharu u Kairu. Većinu radnog vijeka proveo je kao profesor u našim medresama i gimnazijama, te najvišim islamskim školama. Kasne godine svog života proveo je u ustanovama kulture, u Zavičajnom muzeju u Tuzli i Tuzlanskom arhivu. Umro je i ukopan je u Tuzli 1980. godine. 

Školsko takmičenje iz Projekta građanin održano je 29. januara 2024.godine u Behram-begovoj medresi. Svake godine učenici četvrtog razreda obrade nekoliko tema iz predmeta Demokratija i ljudska prava kao pripremu za gradsko takmičenje. Nakon višemjesečnog istraživanja i rada predstavili su se sa aktuelnim temama u našem društvu.

Sa temom Pokušajte zatvoriti oči i probajte hodati, predstavili se se učenici 4a.O  Zakonskoj regulaciji električnih romobila istraživali su učenici 4b. Zaštita mentalnog zdravlja mladih bila je tema koju su predstavile učenice 4c i Reci ne plastičnim vrećicama, bio je zadatak za učenice 4d.

Nakon glasanja komisije odlučeno je da će Medresu na gradskom takmičenju iz Projekta građanin predstavljati učenici 4b sa temom Zakonska regulacija električnih romobila.