Dan maternjeg jezika u Behram-begovoj  medresi je obilježen izložbom Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu “Bosanski jezik i školstvo 1992-2022” autora dr. Jasmina Hodžića, direktora Instituta, te promocijom knjige A Bosne ima Fahrudina Sinanovića. 

Dr. Hodžić je kazao da izložba, koja je predstavljena u Behram-begovoj medresi, suštinski pokriva trideset godina savremenog bosanskog školstva. Ova izložba opisuje i analizira stanje u kontekstu statusnih pitanja jezika, i objašnjava dvije škole pod jednim krovom.

Nakon otvaranja izložbe uslijedila je promocija knjige pjesama A Bosne ima Fahrudina Sinanovića.

Promotori su bili profesorica bosanskog jezika i književnosti u Behram-begovoj medresi Emina Hatunić, književnik Mehmed Pargan i moderator profesor Sevret Mehmedćehajić. Profesorica Emina Hatunić je rekla da zbirka pjesama A Bosne ima dolazi kao rezultat jedne iskrene emocije autora, koji sve o čemu piše voli silnom ljubavlju, a ta ljubav prožima cijelo njegovo biće.

Drugi promotor Mehmed Pargan posebno je zahvalio Sinanoviću koji je zadnjih decenija mnoge vezao za knjigu, neke više neke manje, a čitav jedan grad, svoju Kalesiju uveo je u jednu novu eru.  

Autor Fahrudin Sinanović je istakao da su pjesme nastajale duži vremenski period i da su naišle na dobru reakciju publike. 

Fahrudin Sinanović je publicista, novinar i književnik. Autor je knjiga Merhaba amidža, Kuća na dva sprata plus potkrovlje i A Bosne ima. Piše prozu, poeziju i dramske tekstove.

Seminar je održan u četvrtak 12.1.2023. godine u Behram-begovoj medresi.

Prvi predavač dr. Amir Karić, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, govorio je o temi Bošnjački rizici i izazovi u 21.stoljeću. U kratkoj historijskoj retrospektivi, podsjetio je da su muslimani bili nastanjeni na istočnoj obali Drine i da su bili brojan narod u 19. stoljeću, ali da to više nisu zbog srbijanske nasilne politike iseljavanja i sistematskog uništavanja. Osvrnuo se na današnju političku situaciju, koja je izuzetno komplicirana i koja od Bošnjaka zahtijeva budnost. Potom je nabrojao rizike koji  prate ovaj narod u XXI stoljeću. Jedan od njih je demografski deficit, zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija. Pesimizam i nedostatak nade među stanovništvom dominantna je pojava u današnjem društvu. Osvrnuo se na nacionalni moral koji spada u jedan od sedam faktora nacionalne moći. Također je istakao važnost kontinuiranog rada na poboljšanju obrazovnog, ekonomskog i pravosudnog sistema. Ono na čemu treba raditi neprekidno je razvijanje kulturu uspjeha i bogatstva, istakao je dr. Amir Karić na kraju svog izlaganja.

Drugi predavač je bila dr. Mevlida Mešanović, profesorica sa Karl Franzens univerzitetu u Gracu, a tema o kojoj je govorila je Iskustvo, izazovi i praksa austrijskog obrazovnog sistema. U svom izlaganju osvrnula se na 1774. godinu i Opšti školski pravilnik kojim je Marija Terezija uvela sistem obaveznog školovanja u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji. Potom je opisala sve reforme tog sistema sve do današnjeg vremena.

Posljednji predavač na seminaru je bio dr. Izet Pehlić s Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, koji je obradio temu Motivirajuće vrednovanje postignuća učenika. Predavanje je bilo inspirativno i govorio je prije svega o modelu ocjenjivanja u kojem se na adolescente ne gleda kao na problematičnu skupinu, nego na one koji imaju problem i kojima treba pomoći. U svom izlaganju osvrnuo se na adolescenciju kao na period u životu koji je najzahtjevniji i na koji treba gledati kao na izuzetnu priliku koju profesori i nastavnici imaju, a data im je i trebaju je iskoristiti kako bi usmjerili učenike u pravom smjeru.

Seminaru je u jednom dijelu prisustvovao i muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović koji se osvrnuo na rezultate vrednovanja srednjih škola na području Tuzlanskog kantona na kojem je naša škola zauzela prvo mjesto.

U Behram-begovoj medresi je u ponedjeljak 5.12.2022. godine povodom Svjetskog  dana volontera upriličen prodajni bazar. Volonteri su i ove godine prodajom kolača, smutija, ručnih rukotvorina profesorima, učenicima i drugom školskom osoblju  uspjeli skupiti značajna novčana sredstva. Sav prikupljeni novac od prodaje, kao i prethodnih godina, biće usmjeren u humanitarne svrhe.

Volonterska sekcija je jedna od najaktivnijih sekcija u našoj školi. Postoji  dugogodišnja saradnja sa Zavodom za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, sa bibliotekom Behram-beg, predškolskom ustanovom Aladin i drugim ustanovama u našem gradu.

Međunarodni dan volontera proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 17.12.1985. godine. Od tada se svake godine petog decembra slavi dobrovoljni rad koji ima za cilj zbližavanje, suosjećajnost i pomoć najugroženijim kategorijama društva.

Stotinu godina od rođenja istaknutog alima hafiza Abdulaha-ef. Budimlije obilježeno je nizom sadržaja u utorak 22.11.2022. godine.

Tim povodom u Centru za kulturu u Bijeljini održan je okrugli stol pod nazivom ,, Hadži hafiz Abdulah-ef. Budimlija-život i djelo.“Na okruglom stolu su govorili muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović,direktor Behram-begove medrese dr. Ahmed Hatunić,  dr. Sead Seljubac, dr. Nusret-ef. Isanović i prof. Emir Musli. Direktor Behram-begove medrese Ahmed Hatunić se osvrnuo na objavljena djela hafiza Budimlije: Hafizove latife ( 1997.), Moja sjećanja ( 2004),Čuvajte se zabranjenih djela (2005.) i Hutbe (2010.).

Ostali predavači su govorili o bliskosti hafiza Budimlije sa svim generacijama i o njegovom liku.

Hafiz Abdulah-ef. Budimlija rođen je u Foči 1922. godine. Hafiska dova mu je proučena 1938. godine u Carevoj džamiji u Foči, dok Medresu završava 1939. godine. Jedno je vrijeme bio na dužnosti Atik džamije u Bijeljini, a u periodu od 1993. do 1997. godine radio je kao profesor kiraeta u Behram-begovoj medresi. Umro je 11.jula 2009. godine i ukopan je u haremu Džindijske džamije u Tuzli.

Hafiz Budimlija je svojim ponašenjem, djelovanjem i posebnim odnosom prema ljudima ostavio veliki trag. Lijepim i milozvučnim učenjem Kur`ana oplemenjivao je srca mnogih. U teškom periodu Agresije na našu zemlju ponovo se aktivirao i stavio na raspolaganje svome narodu  iako je bio u poznim godinama. Prve generacije Behram-begove medrese sjećaće ga se kao predanog profesora i izvrsnog pedagoga. Svojim jedinstvenim pristupom nastavi ostavio je neizbrisiv trag u srcima svojih učenika.

Organizatori obilježavanja stotinu godina od rođenja hafiza Budimlije su Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa u Tuzli, Medžlis Islamske zajednice Bijeljina i Biblioteka Behram-beg.

U Kuvajtskoj džamiji u Matuzićima u nedjelju 6.11.2022. godine proučena je hafiska dova Esmi Aličić. Muhaffiz joj je bio Abdullah Kapo, odgajatelj u Behram-begovoj medresi.

Hafiskoj dovi su prisustvovali izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini hafiz Senaid-ef. Zajimović, muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević , muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Australiji Jasmin-ef.Bekrić, nekadašnji muftija banjalučki Edhem-ef. Čamdžić, direktor Fondacije Hifz Časnog Kur’ana Džemal Muslihu, hafizi, imami, rodbina,profesorice i prijatelji.

Izaslanik reisul-uleme Senaid Zajimović uručio je diplomu Kur’ana Časnog mladoj hafizi Esmi Aličić.

Hafiza Esma Aličić je kćerka Selvira i Šemse, rođena 25.8.2002. godine u Tešnju. Osnovnu školu je završila u Matuzićima 2017. godine kao učenik generacije. Iste godine upisuje Behram-begovu medresu u Tuzli i počinje učiti hifz pred muhaffizom Abdullahom Kapom. U Medresi se istakla kao član školskog lista Misak. Bila je lektor, a kasnije i zamjenik urednika. Medresu završava 2021. godine kao odlična učenica. Studira na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Zenici, odsjek Softversko inženjerstvo. Posljednje stranice Kur’ana naučila je napamet 23.avgusta, a hifz je polagala pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u periodu od 5. do 19. oktobra ove godine.

Prva je hafiza u Matuzićima.

U Behram-begovoj medresi je u srijedu 26.10.2022. godine obilježen Dan krunisanja Tvrtka I Kotromanića i Dan sjećanja na srednjovjekovnu Bosnu.

Članovi sekcije Naša Bosna i koordinatorica sekcije profesorica Amra Hasanović pripremili su materijal za historijski čas, kojeg su razrednici pročitali na časovima odjeljenske nastave. Također su uradili i pano o značajnim datumima iz ovog perioda, te su posjetili  lokalitet u Tuzli na kojem je spomenik Kralju Tvrtku I Kotromaniću.

Tvrtko I Kotromanić je posljednji bosanski ban i prvi bosanski kralj koji je vladao u periodu od 1377. do 1391. godine. Krunisan je 26. oktobra 1377. godine. Za vrijeme njegove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak. Proširio je teritoriju svoje države tako da je ona obuhvatala Split, Trogir, Šibenik, Hvar, Brač i Korčulu. Nazivao se kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Umro je u pedeset i trećoj godini 10. marta 1391. godine ostavivši iza sebe Bosnu kakvu je cijelog života snivao: veliku i ni od koga zavisnu kraljevinu.